Nemilosrdni gadovi

Steve Jobs se zbog „Jobsa“ okreće u grobu

jobs02

Jobs, SAD, 2013., biografska drama, 128 minute
Režija: Joshua Michael Stern
Uloge: Ashton Kutcher, Dermot Mulroney, Josh Gad, Lukas Haas, Matthew Modine, J.K. Simmons, Lesley Ann Warren

Ne pripadam novovjekovnoj sekti obožavatelja lika i djela Stevea Jobsa, nemam iPod, ni iPhone, tek sam jednom prilikom dulje vrijeme radio na iMacu i nakon toga se s olakšanjem vratio dobrom starom PC-ju; također zabavlja me kad mu jedne naše dnevne novine dodjeljuju tretman kao da je riječ o kakvom biblijskom proroku a njegove prezentacija vrhunaravne objave u kojoj nekakve male spravice s logom nagrižene jabuke zamijenjuju ploče s božjim zapovjedima, no to ne znači da sam posve imun na priču o ovom genijalnom inovatoru i biznismenu. Tko god je ikad pogledao makar koji isječak neke njegove prezentacije, onaj trenutak kad iz džepa traperica izvadi taj neki novi mali gadžet koji će nam već koji mjesec kasnije promijeniti svijet zasigurno mu se usjekao u pamćenje pa ne čudi što je upravo takvom jednom scenom, internom prezentacijom iPoda zaposlenicima Applea, 2001. godine, započeo film o Stevu Jobsu.

Njegovom smrću 2011. godine započela je pak njegova medijska kanonizacija, između ostalih prozvan je ocem pa čak i evangelistom digitalne ere, revolucionarom i vizionarom, a Apple je iste te godine postao najvrijednija kompanija na svijetu. Činilo se da se sve što Jobsovo ime dotakne pretvara u zlato, tek je Hollywood uspio napraviti biografski film o njemu financijski uspješan upravo koliko i Apple dok u njemu nije bilo Jobsa. Stvari su krenule po zlu od prvog trenutka, točnije onog trenutka kad je objavljeno da će Jobsa glumiti Ashton Kutcher. Naime, teško se sjetiti manje prikladnog glumca za tu ulogu, ljepuškastog jebivetra koji podjednako fascinira djevojčice i milfice, no doista ga je nemoguće zamisliti kao tehnološkog vizionara. Otprilike, kao da dežurnom domaćem sapuničaru Filipu Jurčiću povjerite ulogu Nikole Tesle jer ga kao cure jako vole. Već je taj izbor pokazao manjak ne samo zdravog razuma i ukusa, već i ambicije koja je krasila primjerice Fincherovu „Društvenu mrežu“, mnogo bolji i slojevitiji film o realno mnogo manje zanimljivom liku, Marku Zuckerbergu.

Film je pak ne samo potvrdio već i dobrano nadmašio sve sumnje koje smo imali. Teško je pobrojati sve zavoje u kojima je redatelj Joshua Michael Stern pogrešno skrenuo, no tiču se podjednako i Jobsovog osobnog i poslovnog života pa će većina gledatelja  izaći iz kina s bezbroj upitnika. No, najveći upitnik ipak predstavlja odnos redatelja prema svome glavnom liku: zanimljivo je s kojom lakoćom film prelazi preko svih highlightsa Jobsova života, neuspjeh na faksu, prijateljstvo sa Steveom Wozniakom, osnivanje Applea, prvi kompjuter, Applle II, izbacivanje i povratak u Apple, ne nalazeći motiva da se makar na nekima dulje zadrži. Ne bi bilo pošteno reći da film uljepšava svoj subjekt, budući da sadrži i mračnije strane Jobsove ličnost, no nevjerojatno je kako nehajno tretira Jobsovo odbijanje da prizna vlastitu kćer ili pak njegovu odluku da sudrugovima koji su zajedno s njim u tatinoj garaži napravili prve Apple kompjutere ne da dionice tvrtke. Ne samo što se film ne zadržava na tim trenucima koji svjedoče o popriličnom karakternom deficitu, već svejednako zadržava ležerni feelgood ton sve do samoga kraja, a Jobs ostaje ako ne baš potpuno jednodimenzionalan a ono u svakom slučaju prilično nekonzistentan lik.

Jedan od idiotskih vrhunaca takvog pristupa jest i scena u kojoj Jobs, bijesan kad sazna da je Microsoft kopirao neka njegova rješenja, naziva Billa Gatesa i divljački ga izvrijeđa. Paradoks te jednostrane scene u kojoj niti vidimo niti čujemo Gatesovu stranu jest što je redatelj plasira s neskrivenom simpatijom, no neovisno o stvarnom kontekstu, tko god u toj priči bio u pravu, Jobs je ovdje zapravo prikazan kao kreten. Ma koliko bili notorni njegovi ispadi prema suradnicima i suparnicima, siguran sam da je u tom čovjeku bilo mnogo više erosa, imaginacije i inteligencije nego što je to duet Stern-Kutcher uspio prenijeti na platno.

Tip koji je bio takav perfekcionist kad je riječ o kvaliteti proizvoda, dizajnu i zadovoljstvu konzumenta, čovjek koji je tako volio i razumio masovne medije (bio je osnivač Pixara i izvršni producent „Priče o igračkama“) i suvremenu komunikaciju, bez obzira na nezanemarive karakterne manjkove, ipak nije zaslužio takav diletantski film o sebi. S obzirom da su zaredale te holivudske biografije IT vizionara, već vidim Billa Gatesa kako strepi, dok zluradi jezici šapuću hit psovku silikonske doline: „dabogda te glumio Ashton Kutcher“. (TRULA JABUKA 3/10)

Igor Tomljanović
"Ne postoje pravila za snimanje filmova, ali postoje grijesi. A kardinalni grijeh je biti dosadan." Frank Capra

12 Comments

  1. Avatar

    Tomislav

    17. rujna 2013. at 14:02

    Nisam još pogledao film tako da ne mogu suditi stoji li sve što je ovdje napisano, ali po traileru se već vidjelo da tu, nekako, nema kruha.

    Mislim da je Ashton Kutcher ipak izabran zbog svoje fizičke sličnosti sa Steveom Jobsom, a i zbog toga što je, hajdemo to tako reći, “holivudska A-ličnost”.

    No, ono što je po meni film koji definira odnos između Stevea Jobsa i Billa Gatesa, i tu eru koja je možda i najbitnija u razvoju Applea, sami početak, su “Pirates of Silicon Valley” iz 1999. Relativno nepoznat film, sa Anthonyjem Michaelom Hallom u ulozi Gatesa i Noahom Wyleom u ulozi Jobsa. Naravno, film prikazuje samo vrijeme prije novih inovacija (iPod, iPhone, iBla). Vrijedi pogledati i usporediti.

    • Avatar

      Estu Garda

      17. rujna 2013. at 17:16

      Eto ja pogledah film ima već neko vrijeme. Ashton k’o Ashton. Očekivati od njega neku dobru izvedbu je glupo. No u ovom film on ni približno nije najveći problem. Čak bih rekao, da ima tu neku čudnu crtu osobnosti kakvu je imao i Jobs, i to ga, uz fizičku sličnost (Jobs u mlađim danima) uopće ne čini toliko lošim izborom. No film je u prvom redu redateljsko smeće. Bez glave i repa. Ekstremno loša prilagodba “službene” biografije, pri čemu se jedino vodilo briga da nije toliko slično da ga se proglasi za plagijat. Inače, osim Ashtona, bilo je nekoliko prilično dobrih glumaca. Recimo Modine…

    • Avatar

      macbook19

      9. listopada 2013. at 14:09

      @Tomislav
      u pravu si, “Pirates of Silicon Valley” je mogao bit izvrstan predložak i putokaz u režijii ovog filma, posebice zato što je taj film trebao biti “spomenik jednog važnog segmenta naše civilizacije” kako bi buduće generacije (nama je sve jasno ili nejasno) lakše razumjele svoju suvremenost. @Estu Garda je izvrsno primjetio da Ashton nije najveći problem, naprotiv, u ovom redateljskoscenaristićkom promašaju on je mrvićak svjetla iz iPhone bljeskalice… 😉

  2. Avatar

    igor

    18. rujna 2013. at 01:14

    lik je bio bahati i neprincipijelni kreten koji se nije imao šta izderavat ni na koga jer je sve kaj je napravio skopirao od pet drugih izvora koji su to napravili godinama prije, a kaj je trebalo smislit to su mu napravili zaposlenici. ne kužim čemu uopće film o debilu.

    • Avatar

      macbook19

      9. listopada 2013. at 15:00

      @ igor
      kad netko, bilo čiji život, svede na tri rečenice u koje još utrpa i riječi kreten i debil onda nema mjesta za raspravu, već je to posao za Freuda. Kako, na žalost, više nema Jobsa i Freuda i radi pijeteta prema djelu Jobsa, moram napisati ponešto…
      … Ti si prvo ljut na sebe, pa na Jobsa i onda na cijeli svijet! Očito je da nisi upoznat sa životopisom (osim kroz film?)) Steve Jobsa tako da ti je zaključak nebulozan i neprimjeren!
      Steve Jobs ništa nije iskopirao a još manje ukrao (kao npr. Bill Gates…) nego je podatke (ponuđeni su mu…) u svim organoleptičkim segmentima memorirao i takve razbacane, nepovezane, koje nitko nije prepoznao (znači bezvrijedne), povezao je i dopunio (oplemenio) te od dosadnih slova, brojeva i čvrljotina napravio sučelje (B.G. je shvatio i na vrijeme kopirao…) koje je imalo za posljedicu masovno korištenje računala. Naravno, u svemu tome je sudjelovao i njegov tim koji je sam odabrao.
      To je činjenica, koja sama po sebi, nema predznak ni dobrosti ni lošosti jer taj predznak daju korisnici, događaji, ljudske namjere i ini/e koji upravljaju time što nam je Jobs “dao” (ostavio)…

      Jobsu P.U.M. i HVALA, a tebi debeli minus!!!

  3. Pingback: “Štrumpfovi 2″ najgledaniji su film godine u Hrvatskoj - Nemilosrdni gadovi

  4. Pingback: „Diana“ gađa Oscare, a pogodit će Zlatnu malinu - Nemilosrdni gadovi

  5. Pingback: Zašto se Julian Assange nadurio? S razlogom. - Nemilosrdni gadovi

  6. Pingback: David Fincher želi Christiana Balea u ulozi Stevea Jobsa - Nemilosrdni gadovi

  7. Avatar

    sickboy

    1. lipnja 2015. at 22:10

    Ja bih samo pitao – otkada je Jobs inovator? Što je to on ikada “inovirao”?

    Jest bio biznismen, jest bio vrhunski PR strateg ali inovator – jok! Ne treba prostituirati tu riječ, samo radi efektne stilske apozicije, dok ima pravih inovatora uokolo.

  8. Pingback: The Greatest Hits of 2015. - Nemilosrdni gadovi

  9. Pingback: Steve Jobs 2.0: dobar upgrade, ali ipak ne posve bez bugova - Nemilosrdni gadovi

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

CAPTCHA Image
Play CAPTCHA Audio
Reload Image
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com